O Kapelici

Mnogima selo je nepoznato, neki ga žele zaboraviti, neki otići iz njega, a neki ga vole i žele nešto više saznati o njemu. Ne postoji na karti , ali postoji u srcima ljudi koji žive u njemu. Mi mladi informatičari želimo naše selo predstaviti na što ljepši način da ne bude zaboravljeno. Ono što naše selo veoma krasi je bogata prošlost, ali i sadašnjost nije nešto što se smije u budućnosti zaboraviti. Mi mladi informatičari iznosimo ono što smo do sada saznali o našem selu, ali i obećavamo da ćemo se truditi da saznamo što više.

crkva Sv. Marije Magdalene

Dolazeći cestom od Kutine prema Garešnici, prolazi se kroz selo kapelica, gdje se na desnoj strani ceste u sredini naselja nalazi kapela, zapravo crkva Sv. Marije Magdalene. Kapelica lezi jugozapadno od Garešnice udaljena 4-5 km. Na većoj nadmorskoj visini (180m.). Nekada se to mjesto zvalo Sv. Ivan Berivoj i bilo je u rukama plemićkog roda Berivojica. Ti su Berivojici vjerojatno dali sagraditi i crkvu Sv. Ivana, koja je kao kapela sigurno pripadala pod Garešničku župu. Odatle dolazi naziv kapelica. Danas je Kapelica osrednje mjesto na brdovitom terenu kao i Garešnica. Mjesto zauzima površinu od 13,23 km2.Gdje najviše živi Hrvata 67,2%. Osim njih tu žive Srbi 10,63%, Česi 4,08% i Nešto Nijemaca. Svih stanovnika ima 564. Na vjerskom pogledu naviše ima rimokatolika 82,98%, a ostali evangelici, pravoslavci i reformisti. Ono što će te najprije primijetiti kada dođete u naše selo je crkva Sv. Marije Magdalene. To je jednobrodna građevina površine 18*7 m, sa svetištem prema istoku i glavnim pročeljem sa zvonikom na zapadu. Zvonik je sagrađen kasnije. Kapela ima tri oltara. Glavni oltar Sv. Marije Magdalene ima drveni retabl i plastike Sv. Marije Magdalene, Sv. Stjepana i Kraljice Sv. Krunice. Izradio ga je 1939. g. Ivan Robnik iz Zagreba. Pokrajnje oltare Sv. Petra i Sv. Ivana Krstitelja sa slikama zaštitnika, izradio je 1909. g. Kaplan iz Zagreba. U zvoniku se nalaze dva zvona. Kapelica je vrlo staro katoličko naselje. Tu je postojala katolička župa i još 1334. g. s crkvom Sv. Ivana Krstitelja. Već 1710. g. naselje se spominje kao sastavini dio župe Tomašica. Selo se zvalo “Kapella” i imalo je svoju dosta prostranu crkvu, većim djelom ratom razorenu, a oko nje je bilo groblje. Ta crkva bila je posvećena Sv. Mariji Magdaleni. Godine 1720. nabavljena je nova slika zaštitnice za glavni oltar, jer je crkva već bila obnovljena. Godine 1729. ona je još područna kapela crkve u Tomašici, nema zvonika, ali joj je prigrađena sakristija. Kapela je ostala nepromijenjena 1732. g. i 1780. g. kada je već pripadala obnovljenoj župi u Garešnici. Godine 1825. vizitator navodi da je u vrlo lošem stanju, no već je 1837. g. ponovno prekrivena i obnovljena i iznutra i izvana. Takva restauracija izvedena na kapeli i 1886. god. a trošak je iznosio 1413 forinti. Godine 1909. kapela je temeljito obnovljena i izvana i iznutra i dograđen je zvonik, pa je tako dobila današnji izgled. Radovi su stajali 3800 kruna. Za pokriće troškova seljani su dali 1200 kruna, kapelica je imala glavnicu od 1800 kruna, Zemljišna zajednica je darovala 600 kruna a od milodara se sabralo 200 kruna. Darivanjem seljana koji su tada živjeli u Americi kupljena su za 900 kruna i dva zvona iz Velike Pisarovine. Kupljene su i slike Sv. Petra i Glavosijek Sv. Ivana Krstitelja, sve po 50 kruna. Za djelovanje župnika Novaka 1927. g. kapelicu je ponovno uredio poduzetnik Szanto iz Garešnice za 10000 dinara. Zadnji radovi na njoj učinjeni su župnikovanja Mate Halauša (1936. – 1969.) potom obnova fasade 1984. I unutrašnjosti 1945. g.

Školska učionica i đaci, nekada

U seli se nalazi i područna škola “Branko Horvat” koja je veoma stara i kroz koju je prošlo mnogo naraštaja. Pohađaju je djeca iz kapelice i okolnih sela (Mala i Velika Bršljanica, Veliko i Malo Vukovje i Rogoza). 1895. g. osnovana je jedno razredna škola, a dotada su djeca išla u Garešničku školu. Inicijativu o osnutku dao je 1894. g. u općinsko vijeću ugledni vijećnik iz Kapelice Martin Vlajnič te je prijedlog prihvaćen 1895. g. otvorena je škola u seoskoj kuci Josipa Juretica.1902. g. sagrađena je nova školska zgrada za učitelja Dragutina Raha. Školsku godinu 37./38. bilo je 54 polaznika. Od društava u kapelici nalaze se “Vatrogasno društvo” i “Zadruga za osiguranje stoke”, te  ”Gospodarska sloga”. Prva društva osnovana su za vrijeme učiteljenja Ivice Kovacevica. Osnovano je “Prosvjetno društvo”, “Pjevački zbor” i “Tamburaški zbor” pod pokroviteljstvom i zaslugama učitelja Tome Huzjaka. U drugom svjetskom ratu škola je bila srušena, ali uz vrijedne ljude škola je ponovno sagrađena 1954. g. 1979. g. je osnovan nogometni klub “Vihor” koji je bio veoma poznat. Za Domovinskoga rata nogometni klub je prestao sa radom, ali 2000. g. ponovno je obnovljen i nalazi se na veoma dobrom mjestu na tablici. Klub broji oko 30 igrača.

NK Vihor, nekada

Narod se u našem kraju bavi poljoprivredom. Mnogi mladi rade u poduzećima ali se također poslije posla bave poljoprivredom. Ljudi svoje ratarske kulture prodaju da bi mogli nastavit dalje proizvoditi nove ratarske kulture. U našem se selu organiziraju radne akcije oko uređenja okoliša oko “Društvenog doma” i groblja. U nekoliko zadnjih godina u našem selu obnovio se ” Društveni dom” iznutra, napravile su se staze prema crkvi i staze prema groblju. Obnovilo se i nogometno igralište. U dom je proveden vodovod. Osnovali smo informatički klub koji broji oko 50 članova. To su najviše djeca koja se kroz igru uče pisati i raditi na računalu. Do sada je odaziv veoma velik i nadamo se da će ih biti sve više.
Naše selo je malo i nekima je nepoznato ali u njemu ima ljudi koji žele da se o njemu više sazna. Kako se ono uvijek kaže mali ljudi mogu učiniti svašta, a mi se nadamo da ćemo u tome i uspjeti.
Arheologija i etnologija Kapelice
Selo Kapelica nalazi se na glavnoj cesti Kutina-Virovitica ,nadomak Garešnice. Arheološki lokalitet je smješten s desne strane ceste na prostranoj, malo povišenoj zaravni, uz močvarnu udolinu u kojoj izvire potok Solarevac (n.v.oko 150 m.) Otkriven je godine 1989., tijekom zaštitnih arheoloških iskopavanja prilikom probijanja trase plinovoda. Na lokalitetu Solarevac istražena je površina od 186 kvadratnih metara. Na temelju nađenog pokretnog arheološkog materijala-ulomaka keramike i nekoliko kamenih artefakata (mikrolita i jednog žrvnja).
Mnogima selo je nepoznato, neki ga žele zaboraviti, neki otići iz njega, a neki ga vole i žele nešto više saznati o njemu. Ne postoji na karti , ali postoji u srcima ljudi koji žive u njemu. Mi mladi informatičari želimo naše selo predstaviti na što ljepši način da ne bude zaboravljeno. Ono što naše selo veoma krasi je bogata prošlost, ali i sadašnjost nije nešto što se smije u budućnosti zaboraviti. Mi mladi informatičari iznosimo ono što smo do sada saznali o našem selu, ali i obećavamo da ćemo se truditi da saznamo što više.
  • Trackback are closed
  • Comments (0)
  1. No comments yet.